Obavijest MHB u svezi odlaska u Vukovar i Škabrnju
- Detalji
- Kategorija: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Obavijest članovima obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji te predstavnicima i članovima udruga iz Domovinskog rata
Pred nama je važan datum, 18. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje na koji se prisjećamo tužne obljetnice i neizmjerne žrtve položene za slobodu koju danas živimo.
Kako bi primjereno vrednovali najvažnije datume naše povijesti te očuvali uspomenu i sjećanje na žrtvu Vukovara i Škabrnje, koji predstavljaju simbol otpora i zajedništva u Domovinskom ratu, Vlada Republike Hrvatske prošle je godine predložila novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj kojim je 18. studenoga prepoznat kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Ključan datum koji je simbol i koji je obilježio nastanak moderne i suvremene Hrvatske određen je neradnim danom kako bi svi mogli odati dostojan pijetet žrtvama, ali nažalost ove godine se, zbog nužnosti zaštite zdravlja, ne preporuča okupljanje većeg broja ljudi kako u Vukovaru, tako i u Škabrnji.
Odluku o načinu obilježavanja zajedno su donijeli članovi Vijeća za domovinski pijetet, mir i razvoj, predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Grada Vukovara i Općine Škabrnja te predstavnici stožera civilne zaštite Vukovarsko-srijemske županije.
HZJZ je izradio posebne preporuke vezane za obilježavanje Dana sjećanja vodeći računa da se svi programi koji se održavaju svake godine održe i ove, uz poštivanje epidemioloških mjera i sukladno zaključcima sa sastanka.
Nije preporučen organizirani dolazak u Vukovar i Škabrnju te sukladno tome, Ministarstvo hrvatskih branitelja ove godine neće organizirati, niti sufinancirati prijevoz.
Knjiga Davora Marijana „Rat za Bosansku Posavinu 1992. godine"
- Detalji
- Kategorija: KUPIDR BPŽ
Za pad Bosanske Posavine 'krivi' su Srbi. Bili su nadmoćniji i bolje organizirani
Srpske snage imale su početkom listopada 1992. približno šest puta više vojnika, a hrvatske vojnoobavještajne procjene govorile su da je nerazmjer osjetno manji, pa čak i izjednačen
Najnovija knjiga istaknutog povjesničara Davora Marijana najbolji je dokaz zašto povijesne događaje, osobito one ispolitizirane, treba prepustiti struci. Pad Bosanske Posavine, jedna od najkontroverznijih ratnih epizoda 1990-ih, ogledni je primjer politizacije i nevjerojatne manipulacije povijesnim događajima, koja je poprimila tolike razmjere da valjda nema nikoga tko nije pomislio da prostor na kojem su nekad u većini živjeli Hrvati nije „izdan“ i „prodan“ Srbima. Marijanova knjiga „Rat za Bosansku Posavinu 1992. godine“, koja ovih dana izlazi u nakladi Hrvatskog instituta za povijest, ne samo što baca novo svjetlo na borbe koje su trajale od lipnja do listopada 1992. nego donosi i prekretnicu u tumačenju gubitka toga područja. Knjiga je nastajala nekoliko godina, a izdvaja se po tome što se temelji, među ostalim, na primarnim izvorima hrvatske i srpske vojske. Marijan je prvi povjesničar koji je rat za Bosansku Posavinu istraživao sučeljavanjem dokumenata obiju zaraćenih strana. Nije, poput ostalih, unaprijed postavio tezu pa je dokazivao. Zato je njegova knjiga potpuna novost i zato će njegovi zaključci mnogima biti iznenađujući.
